Kina – rational optimist

by IsakN

Od početka godine globalna tržišta kapitala bilježe velike minuse, a brojni analitičari predviđaju krizu sličnu onoj iz 2008. U središtu svih negativnih prognoza je Kina, odnosno usporavanje kineskog gospodarstva te su se brojni mediji raspisali o rastu loših kredita u Kini, velikoj razini duga, padu proizvodnje, padu izvoza, padu cijena dionica na burzama, slabljenu valute te odljevu kapitala iz Kine.

Tržišta kapitala

Shanghai Composite Index je narastao 150 % u manje od godinu dana da bi od vrhunca do danas pao 40 %. Ovaj rast tržišta nije imao podlogu u fundamentalnim podacima kineskog gospodarstva (za razliku od onog iz 2006./2007.). Na slici 1. vidimo kretanje CSI indexa, dok na slici 2. vidimo usporedbu P/E omjera za CSI i rasta kineskog BDP-a.

ShanghaiCompositeIndexPriceChart

Slika 1. Kretanje vrijednosti Shanghai Composite Indexa

ShanghaiPEvsGDPgrowth

Slika 2. Usporedba P/E omjera CSI i rasta kineskog BDP-a

Rastu burzi u Kini su pridonijeli mali ulagači koji su pohrlili na burze očekujući brzu zaradu (posebno na nizu IPO-a tehnoloških kompanija). Nekoliko brojeva je posebno važno naglasiti:

85 % – udio retail investitora (na Hong Kongu taj udio je npr. 20 %)

81 % – postotak retail investitora koji trguju barem jednom mjesečno (53 % u SAD-u)

2/3 – broj novih investitora na kineskim burzama koji nisu završili srednju školu

Što nam sve ovo govori? Prvo, da je rast kineskih burzi u prethodnom periodu nije imao potporu u fundamentalnim pokazateljima. Drugo, da je tržište izrazito volatilno zbog velikog udjela malih i needuciranih ulagača te treće, da po kretanju tržišta kapitala ne možemo izvlačiti zaključke o snazi/slabosti gospodarstva u cjelini.

S druge strane tržište u Hong Kongu se trenutno (17.2.2016.) trguje na P/E xx i s dividendnim prinosom od yy što je valuacijski značajno ispod CSI i razvijenih tržišta (S&P, STOXX600).

Azijska tržišta u cjelini su valuacijski veoma atraktivna. Na slici 3. možemo vidjeti kretanje P/B omjera za MSCI Asia ex Japan indexa. Trenutno je P/B na 1.25x što je cijelu jednu standardnu devijaciju ispod dugogodišnjeg prosjeka (gledajući povijesno pri ovim valuacijama vjerojatnost za pozitivan prinos u sljedećih 12 mjeseci je iznosila 89 % s prosječnim prinosom od 30 %).

 

MSCI ASIA PB ratio

Slika 3. MSCI Asia ex Japan P/B omjer

Na slici 4. vidimo valuacijske usporedbe važnijih svjetskih tržišta. Valuacijski Hong Kong i Južna Koreja su značajno ispod tržišta u Americi i Europi (a nisu ovisna o nafti (Rusija), sirovinama (Brazil) niti su politički nestabilni kao ove dvije zemlje).

 

Slabljenje Renminbija i odljev kapitala iz Kine

Druga stvar koja je izazvala paniku na tržištima je slabljenje kineske valute. Ono što svi gledaju je slabljenje renminbija u odnosu na dolar. Bolje bi bilo gledati kako se kineska valuta kreće u odnosu prema košarici valuta (slika 4). To nam pak otkrivada je u zadnjih godinu dana renminbi prilično stabilan u odnosu na ostale valute.

CFETS CNY Index

Slika 4. Kretanje CNY u odnosu na košaricu svjetskih valuta

 

Što se tiče odljeva kapitala on svakako postoji. Kineske FX rezerve se smanjuju (slika 5), no ono što je izuzetno važno je gdje taj novac odlazi. Slika 5 nam može dati odgovor na to pitanje. Čini se da su kineske banke i kompanije počele smanjivati svoj (značajno veliki) vanjski dug, što je svakako pozitivna vijest. Kineske FX rezerve su dovoljno velike da podnesu ovo restrukturiranje pogotovo smanjenje duga velikih državnih konglomerata.

 

ChinaFxReserves

Slika 5. Kineske FX rezerve

ChinaFxDebt

Slika 6. Većina outflowa odlazi na smanjenje vanjskog duga

Gospodarstvo

Kinesko gospodarstvo je u procesu transformacije. Svi potezi i kineskih vlasti i kineske centralne banke su u procesu supply-side reformi. Ovaj proces će svakako biti bolan, ali će imati značajne dugoročne pozitivne efekte na kinesko gospodarstvo. Ovi procesi uključuju gašenje “viška” kapaciteta u tradicionalnim proizvodnim industrijama posebno onima povezanima s tradicionalnim materijalima – čelik, staklo, cement, ugalj itd. Banke koje su izložene ovim tradicionalnim industrijama će također patiti zbog rasta nenaplativih kredita. Ali uz ubrzanje tog procesa brzo će doći i pozitivni efekti.

Kina više nije samo proizvođać proizvoda niske dodane vrijednosti. Kina je danas dom kompanija kao što su Alibaba, Tencent, Baidu ili Xiaomi. Kineska tehnološka rješenja su nevjerojatno napredna i često zanemarana u analizama. Npr. WeChat (tencentova mobilna applikacija) je za kinesku novu godinu obradio vise od 8 mlrd mikrotransakcija (tradicionalno slanje novca kao poklon za kinesku novu godinu je dio njihove kulture). To je 8 mlrd transakcija preko mobitela. To je definitivno vrh današnje tehnologije. Za usporedbu Paypal je u cijeloj 2015 imao 4.9 mlrd transakcija i samo 28 % preko mobitela.

Kinezi također sve više troše. Domaća potražnja postaje novi generator rasta. Slika 7 prikazuje rastove određenih sektora. Vidi se da Kinezi sve više idu u kino, troše na mobitele (Kina je postala drugo tržište za iphone prošle godine i pretekla Europu) te više putuju.

ChinaConsumption

Slika 7. Na što troše Kinezi?

Kinezi su promijenili i politiku jednog dijeteta što će omogućiti popravljanje demografske slike. Ulaganja u obrazovanje su najveća na svijetu i ono što je svakako pozitivno je da se kineski studenti nakon studija na najboljim svjetskim univerzitetima vraćaju u Kinu. Kinu se također dosta kritizira kako je previše trošila na infrastrukturu i time ustvari “pumpala” svoj BDP. No pogledajmo šta je Kina ustvari napravila.

Najbolji primjer je grad Wuxi koji je donedavno bio provincijski grad s 6 milijuna stanovnika. Danas je jedan od najpropulzivnijih gradova u Kini te središte visoke tehnologije s dvije velike poslovne zone posvećene industrijama kao što su informacijska tehnologija, farmaceutika, novi materijali, kemijska industrija itd. Što je omogućilo ovakav značajn razvoj jednog grada?

  • Dvije nove linije povezale su brzim vlakovima Wuxi s ostatkom kine. Vrijeme putovanaj do Shanghaija je skraćeno s 2 sata na 25 minuta, a do Pekinga od 1 dana na manje od 5 sati. Većina velikih kineskih gradova su udaljeni 8 sati vlakom od Wuxija.
  • Moderni aerodrom nudi frekventne letove unutar Kine
  • Podzemna željeznica je integrirana s brzim vlakovima i transfer od vlaka do podzemne željeznice traje manje od 5 minuta
  • Moderne autoceste su sagrađene i integrirane u cjelokupni državni sustav autocesta
  • Željezničke postaje i aerodrom su povezani autobusnim linijama s drugim gradovima unutar 200 km udaljenosti i kreću svakih 20 do 30 minuta

Ovakva moderna infrastruktura omoguće stvaranje velikih urbanih konglomerata u kojima živi preko 100 milijuna ljudi koji rade, surađuju, izmjenjuju ideje. Takve mega-clustere ne posjeduje nijedna druga država na svijetu niti su zabilježeni ikad prije u ljudskoj povijesti. Pored toga postoje i manji clusteri u kini s 30-70 milijuna ljudi.

Dug

Mnogo se piše i o “ogromnom” kineskom dugu. Trenutno je na 209 % BDP-a. No je li to puno ili malo? Svakako manje od nekih drugih razvijenih zemalja (slika 8). Također kineski dug je uglavnom u domaćoj valuti (vanjski dug je samo na 16 % BDP-a) tako da ako bi dug postao zaista toliki problem Kina uvijek ima opciju monetizacije istog (i tu zaista ima puno prostora). Sa 4 trilijuna FX rezervi i 3 trilijuna privatne štednje uz ekonomiju koja ipak raste po stopi od 7 % ovaj dug ne bi trebao biti zabrinjavajući.

debtToGDP

Slika 8. Dug/BDP za odabrane zemlje

Oglasi