Svijet NIJE pravedan

by IsakN

Koliko često čujete da je neko “nešto zaslužio” ili kako će “se sve to nekome vratiti jednog dana” i slično? Vjerujem često. Ljudi vole vjerovati da oni koji su nešto loše doživjeli u životu da su to i zaslužili ili da će oni koji sada “uživaju” u lošim postpcima jednog dana biti kažnjeni za to.

Zamislimo djevojku koja odlazi u klub obučena u kratku suknju i na visokim petama bez donjeg rublja. Napije se, na putu kući zaluta u pogrešni dio grada. Tamo naiđu neki kreteni i siluju je.

Je li ona kriva? Treba li snositi odgovornost? I da li će ove kretene stići neka “božija” kazna?

Većina ljudi odgovara DA na sva pitanja kada im se predoči ovakav scenarij.

Jedna od većih zabluda je ona u kojoj želimo vjerovati da će loši izgubiti, a dobri pobijediti. Tako želimo gledati na svijet – kao pošten i pravičan. U psihologiji se ovakva miskoncepcija naziva Just-World Fallacy. Kada vidimo ovisnika o drogi ili beskućnika volimo vjerovati da su ti ljudi u tim užasnim situacijama jer su to nekim svojim postupcima zaslužili. Ključno je ovdje naglasiti riječ “ZASLUŽILI” jer ne govorimo o tome da je neko zaista vidio kako ovi ljudi čine pogrešne odabire i zato ovako završavaju.

1966. godine Melvin Lerner i Carolyn Simmons su radili brojna istraživanja na ovu temu. U jednom su istraživanju dali da 72 žene gledaju drugu ženu kako rješava probleme i dobiva (lažirane) električne šokove kad pogriješi. Većina je nakon toga u opisu žene koristila uvredljive tonove. Degradirali su i njen karakter i njen izgled. I govorili su da je svaki put zaslužila da dobije šok. U drugom istraživanju su ispitivali studente sociologije i medicine o siromašnim ljudima i vidjeli da većina smatra da su siromašni, lijeni i neradnici. Na kraju su u trećem eksperimentu pustili da dva čovjeka rješavaju puzle i na kraju su slučajnim odabirom odabrali onoga koji je “bolji”. Onima koji su posmatrali su rekli da je odabir potpuno slučajan. Nakon toga su ih zamolili da pismeno evaluiraju dva natjecatelja. Većina je onog koji je slučajno odabran kao pobjednik smatrala pametnijim, talentiranijim, boljim u rješavanju puzli i produktivnijim.

Često čujemo ono tipa “sve se vraća sve se plaća” ili nešto slično jer je jednostavno mučno i teško vjerovati da svijet nije pošten. Bolje (lakše) je vjerovati u karmu, pravdu, poštenje i nagradu za dobra djela. Svijet sa pravednima na na jednoj strani i zlima na drugoj se čini ispravan i ima smisla. Volimo vjerovati da svi oni koji se trude i  koji su pošteni uspiju, a oni koji su lijeni i varaju ne. Ovo naravno nije uvijek istina. Uspjeh često ovisi i od toga gdje je neko rođen, u kakvoj obitelji i nadasve o slučajnostima. Ovakvo gledanje na svijet može dovesti i do lažnog osjećaja sigurnosti. Volimo vjerovati da kontroliramo stvari i dok god izbjegavamo loše ponašanje da nećemo doživjeti lošu sudbinu. Volimo vjerovati da samo oni koji rade loše stvari završe na ulici, ovisni o drogi, trudni, silovani ili nešto slično. Teško je gledati kako su neke “poznate ličnosti” bolje plaćene i uspješnije od npr. doktora, rudara i sličnih. Želimo vjerovati da će se sve to jednog dana promijeniti i da će svako dobiti ono što “zaslužuje”.

U stvarnosti “zlo” se često isplati i ne bude kažnjeno.

Postoje stvarne zabilježbe ljudi koji su po prvi put vidjeli koncetracijske logore i koji su vjerovali da su zatvorenici u njima užasni kriminalci koji su to zaslužili. Naši umovi su tako konstruirani da prvo pomisle da je sve to zato što tako treba biti.

Ima ljudi koji sebe smatraju i boljim od drugih ljudi jer su uspješniji, bogatiji ili šta već. Misle da vrijede više per se. Naravno da to nije istina.

Psiholozi još nisu sigurni zašto se ovako ponašamo. Neki tvrde da je to želja i potreba da predvidimo ishode vlastitih postupaka i da bismo se osjećali sigurnima u naše odluke u prošlosti. Možda nije ni važno. Važno je znati da svijet nije pravedan i da ako smo se rodili u boljem domu ne trebamo osuđivati one koji nisu imali istu priliku kao mi. Isto tako ne trebamo vjerovati da je naš uspjeh isključivo zato jer smo tako “savršeni” već trebamo znati da je tu puno slučajne sreće. Naravno ne treba biti naivan i vjerovati da se dobro dobrim vraća ili da će zlo biti kažnjeno nekom višom silom.

Oglasi