renesansa

Renesansa – franc. Renaissance = preporod

Month: Prosinac, 2013

Struktura birača u Bosni i Hercegovini

Kapitalac (izvrstan blog usput, preporučam redovno posjećivanje) je napisao post o tome kakva je struktura birača u Hrvatskoj i zaključio da 28 % uplatitelja u proračun financira ostatak od 72 % ukupnog broja birača i naravno povezao to sa rastrošnom državom i nespremnošću svih političkih stranaka da provedu strukturne reforme i rezove koji bi konačno rasteretili privatni sektor i doveli do učinkovitije države i prostora za zdravi rast. Na Facebooku su neki iz BiH komentirali da bi bilo dobro vidjeti kakvi su podaci za BiH. Pa pogledajmo

(A) Ukupan broj birača (za lokalne izbore 2012. FBiH + RS): 3.149.280

U inostranstvu glasa 36.673 birača (za opće izbore 2010), ali njih nisam uvrstio jer niti uplaćuju niti primaju transfere iz proračuna (budžeta, буџет; oštujući višejezičnost u BiH jer bismo inače došli do velikih problema u sporazumijevanju -.- ).

(B) Ukupan broj zaposlenih: 683.645

(C) Ukupan broj zaposlenih u javnom sektoru:

(C1) Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje: 73.521

(C2) Obrazovanje: 61.627

(C3) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalno osiguranje: 47.374

(C) ukupno = (C1) + (C2) + (C3) = 182.522

(D) Broj zaposlenih u privatnom sektoru: (B) – (C) = 501.123

Dakle imamo 501.123 osobe koji financiraju ostatak od 2.684.157 birača [(A) – (D)].

Odnosno postoak zaposlenih u privatnom sektoru u odnosu na ukupan broj birača je jadnih 15.91 % dok je ostatak onih koji troše ono što ovi zarade 84.09 %! Z a s t r a š u j u ć e!

Kad bi to skicirali grafički izgledalo bi ovako:

PlatišeVsKonzumenti

Slika 1. Porezni platiše su ugrožena manjina u BiH

Ako uključimo one koji su trenutno u procesu visokog obrazovanja kojih je 104.386 (2011. godina) i oduzmemo ih od ukupnog broja birača onda dobijemo da je postotak poreznih platiša 16.46 %. I dalje zastrašujuće.

I dok god je ovako krediti od MMF-a će se trošiti isključivo na plaće, neće biti nužnih otpuštanja u administraciji, neće biti reformi obrazovanja ili zdravstva, neće biti nikakvih pomaka naprijed. Pisao bih sad puno više o tome, ali mislim da podaci govore dovoljno. Nisam ni spomenuo javna poduzeća, niti neću i ovako je dovoljno. Želimo štrajk poreznih platiša!

[1] Svi podaci su sa http://www.bhas.ba i sa http://www.izbori.ba/Documents/Statistika_i_rezultati_izbora/Statistika_izbora/Izborni_pokazatelji2002-2012.pdf

Fooled by Randomness

Slučajnost nije ta koja upravlja našim životom, sve je predodređeno, a teorije urote su istinite!  NE!!

Abraham Lincoln i John F. Kennedy su obojica bili predsjednici SAD-a izabrani u razmaku od 100 godina. Obojica su ubijeni od ubojica koji su imali 3 riječi u imenu i 15 slova (John Wilkes Booth i Lee Harvey Oswald). Nijednom od ubojica nije suđeno. Lincoln je imao tajnika koji se zvao Kennedy, a Kennedy tajnika koji se zvao Lincoln. Obojica su ubijena u petak, obojica su sjedili kraj svojih žena kad su ubijeni.  Lincoln je ubijen u kazalištu Ford, Kennedy u autu marke Ford. Obojicu su naslijedili ljudi imena Johnson – Andrew (Lincolna) i Lyndon (Kennedya). Andrew je rođen 1808., a Lyndon 1908.

Zanimljivo, zar ne?

1898. godine Morgan Robertson je napisao roman “Futility”. Roman opisuje ogromni brod imena Titan, kojeg su svi smatrali nepotopivim. Najveći i najluksuzniji brod ikad napravljen. Titan je imao 20 čamaca za spašavanje (upola manje nego što je  trebao za svoju veličinu). U romanu Titan je udario u ledenjak u četvrtom mjesecu 400 milja od Newfoundlanda. Titan je potonuo i pola putnika je poginulo.  Sve je potpuno jednako kao što se dogodilo stvarnom brodu – Titanicu. Titan je imao 3 propelera i 2 kormila, kao i Titanic. Oba broda su imala kapacitet od 3000 ljudi.  Oba broda su udarila u ledenjak oko ponoći.

Roman je napisan 11 godina prije nego je izgradnja Titanica uopće počela. Da li je pisac vidio u budućnost?

1500. godine Nostradamus je napisao:

Beasts wild with hunger will cross the rivers,
The greater part of the battle will be against Hister.
He will cause great men to be dragged in a cage of iron,
When the son of Germany obeys no law.

Out of the deepest part of the west of Europe,
From poor people a young child shall be born,
Who with his tongue shall seduce many people,
His fame shall increase in the Eastern Kingdom.

Ako ovdje ne opisuje Hitlera onda ne znam šta opisuje! Koju čarobnu sposobnost je imao ovaj Nostradamus!

Ili ne?

Zamislite da idete na spoj sa nekom osobom. Sjedeći i razgovarajući otkrijete da  vozite isti model automobila. Različite boje, ali isti model. Zamislite dalje da  vam se majke zovu isto i da su rođene istog dana. Woow to je tako cool! Možda vas SUDBINA spaja da budete zajedno. Kasnije saznate da vam je oboma Avatar najdraži  film i da ste odrasli gledajući Tom i Jerrya. Oboje volite jesti pizzu, a mrzite mahune. Gotovo je. To je to. Sudbina tu ima svoje prste i stvoreni ste jedno za drugo.

A pogledajmo to iz drugog kuta. Koliko ljudi posjeduje taj isti model automobila? Oboje ste otprilike istih godina pa su i majke otprilike istih godina. Budući da ste odrasli u istom okruženju i u istom vremenu volite iste filmove i gledali ste iste crtane filmove. Svi vole pizzu, a mnogo ljudi mrzi mahune. Kad to postavite tako  možda ne postoji nikakva sudbina samo slučajnost i određena vjerojatnost?

Kada u svojoj glavi odlučimo nečemu dati značenje, kada želimo da sve ima smisla i  da je upravo onako kako smo mi zamislili – zaboravljamo na stohastičnost. Gledamo samo signal, a zanemarujemo šum. Sa značenjem zaboravimo na slučajnost, a značenje je ljudska tvorevina.

Ova logička pogreška naziva se – Texas Sharpshooter Fallacy. Zamislimo kauboja koji puca u staju. Nakon nekog vremena zid staje je pun rupa. Na jednom dijelu zida ima više rupa, na drugom manje. Ako kauboj nacrta metu sa centrom na mjestu gdje je najviše rupa izgledat će kao da je odličan strijelac. Crtanjem mete kauboj je umjetno dodao red u slučajni niz pogodaka.

Kad smo čitali o Lincolnu i Kennedyu zaboravili smo da je Kennedy bio katolik, a Lincoln baptist. Kennedy je ubijen puškom, a Lincoln pištoljem. Kennedy je ubijen u Texasu, a Lincoln u Washingtonu itd.

Kod Nostradamusa smo zanemarili više od 1000 drugih spisa koji uopće nemaju smisla.

Kod Titana i Titanika zanemarili smo činjenicu da je u romanu samo 13 ljudi  preživjelo, Titan je potpuno odmah nakon udara i imao je brojna putovanja prije potonuća. Kod Titanika je više ljudi preživjelo, tonuo je satima, a to mu je bilo jedino putovanje. U romanu su se također preživjeli borili sa polarnim medvjedima prije nego su spašeni.

U sva 3 slučaja različitosti brojnije od sličnosti, ali ako smo metu nacrtali tako da smo centar postavili kod sličnosti onda je jasno da nam sve izgleda kao da je neki uzorak u igri i neko dublje značenje.

Recimo da govorimo o korelaciji cijepljenja i autizma (što je opovrgnuto nakon brojnih studija), sretnim nizovima dobitaka u kasinu, tornado koji je poštedio crkvu i slično su samo primjeri kako nas vjerojatnost zavarava. Fokusirani smo na cijepljenje kao jedini uzrok, na jednu noć dobitka nasuprot 364 noći gubitaka, sve ostale crkve koje je tornado uništio itd.

Poznata je priča iz 2. svjetskog rata gdje su građani Londona počeli vjerovati da njemački špijuni žive u zgradama koje su već nekoliko puta promašene u bombardiranju. Daniel Kahneman i Amos Tversky su kasnijom analizom dokazali da su bombardiranja bila potpuno nasumična.

Uzmimo špil karata. Izvucimo 10 karata. Neki niz će se pojaviti. Vjerojatnost da je baš taj niz izišao je 1:bilijun. Recimo da slučajno izvučemo niz koji je poredan npr od Asa do petice. Nevjerovatno. Ali šanse za bilo koji drugi niz su iste. Mi smo ti koji pridajemo značenje  izvučenom nizu. Sami izvučeni nizovi su ustvari potpuno nasumični.

Zašto ljudi tako lako bivaju zavarani? Zato što je jako teško priznati da ustvari živimo u neuređenom kaosu i da vjerojatnost i “sreća” ustvari upravljaju životom. Kao ljudi tražimo smisao, tražimo red i tražimo značenje. Na taj način loše stvari priznajemo nekoj višoj sili, a naše uspjehe i dobre stvari priznajemo našim kvalitetama, našem radu i trudu ili našoj politici :D. Stvari su uglavnom puno drugačije. Oni najuspješniji poduzetnici su uspjeli  velikim dijelom zbog sreće, jer bilo je stotine drugih koji su radili isto i koji su bili jednako poduzetni i inteligentni, ali su propali. Šanse u životu znače puno više nego to želimo priznati. Trebali bismo ipak biti svjesniji da slučajnosti često upravljaju stvarima oko nas i u našem životu i ne bismo trebali pustiti da nas slučajnost zavara i malo manje novca trošiti na tarote, ezo televizije i slične gluposti.

[1] N.N.Taleb, Fooled by Randomness: The Hidden Role of Chance in Life and in the Markets, http://www.amazon.com/Fooled-Randomness-Hidden-Chance-Markets/dp/0812975219

[2] D. Kahneman, Thinking, Fast and Slow, http://www.amazon.com/Thinking-Fast-Slow-Daniel-Kahneman/dp/0374533555

Ko je industrijalizirao Bosnu i Hercegovinu? (Ili kako su nas “eksploatirali” Austrijanci)

Izvrsni Šimun je prije otprilike dvije godine pisao o tome tko je industrijalizirao Hrvatsku i kada. Post je odličan jer razbija neke ukorijenjene mitove da se prije SFRJ ništa nije radilo po pitanju industrije i da smo svjetlo ugledali te 1945. Mislim da je u BiH taj mit još ukorijenjeniji nego u Hrvatskoj. Kao da prije socijalizma nismo imali ništa odnosno da se ništa nije radilo. Postoji još jedan mit – onaj o tome kako je Austro-Ugarska (odnosno “Austrijanci”) iskorištavala poštenog bosanskog čovjeka i eksploatirala “naša” bogatstva. U bošnjačkom (muslimanskom) krugu se naravno sve pozitivno govori o turskom periodu, a sve negativno o austro-ugarskom periodu.

Kako sam trenutno u BiH shvatio sam da kod kuće imamo novu odličnu knjigu – Pozdrav iz Sarajeva od Magbula Škore koja kroz slike razglednica govori o Sarajevu u periodu od 1878. do 1914. Pa pogledajmo malo šta su to Austrijanci “ostavili” samo u Sarajevu.

Fokusirao sam se na industrijske objekte, hotele i nešto sitno prometa. Ima toga zaista mnogo (knjiga ima 400+ stranica). Nadam se da gospodin Škoro neće zamjeriti što sam neke slike stavio ovdje. Mislim da su ove stvari iznimno važne. Onaj ko ima priliku neka svakako kupi knjigu – izvrsna je!

1. Suvremeno kupalište na Bendbaši, sa bazenima, tuševima, kabinama i ugostiteljskim objektima. Izgrađeno 1902. godine.

IMG_1542

2. Meteorološki opservatorij na planini Bjelašnici, u to vrijeme jedini ove vrste na Balkanu. Izgrađen 1894. godine.

IMG_1543

3. Trasa novoizgrađene ceste istočnog izlaza iz grada. Kraj 19. st.

IMG_1545

4. Željeznička stanica na Bistriku. Polazna stanica na novoj željezničkoj pruzi ka istočnoj granici. Izgrađena 1906. godine.

IMG_1547

5. Električna centrala u Sarajevu izgrađena je 1895. godine, samo 13 godina poslije puštanja u rad prve električne centrale u svijetu u New Yorku. (Slika iz 1901. godine).

IMG_1549

6. Pivara na Bistriku koju je otvorio Heinrich Levi 1881. godine. (To bi valjda bila preteča Sarajevske pivovare).

IMG_1550

7. Braunova ciglana na Koševu koju je 1880. godine otvorio inženjer August Braun. To je bila prva ciglana u Sarajevu.

IMG_1558

8. Hoteli na Ilidži – Bosna, Austrija i Hungaria – početak 20. st. (Današnje terme Ilidža)

IMG_1553

9. Tramvaj. Prvi električni tramvaj na Balkanu i prvi u AU monarhiji uveden u promet 1.5.1895. godine.

IMG_1554

10. Tvornica duhana izgrađena 1880. godine. Od 1882. godine pored rezanog duhana proizvodi i cigarete. (Današnji FDS)

IMG_1559

Toga ima još puno. Željeznice, ceste, vodovodi, kanalizacija, hoteli, muzeji itd itd. Zaista previše toga. Ja sam izdvojio par meni najzanimljivijih. Dalje recimo spominje se od industrije (bez slika):

1882. godina – Otvorena Achenbrenerova pivara (kasnije Radnički dom, danas Kinoteka)

1894. godina – Fabrika svijeća i sapuna (braća Seferdži)

1904. godina – Tvornica ćilima

1906. godina – Fabrika čarapa Avrama Levija Sadića

1908. godina – Poduzeće asfaltne industrije Alipašin most – Anton Szirmay

Zatim Tvornica žica i eksera, Željeznička radionica, Tvornica kože Ašera Alkakaja (jedina u cijeloj BiH), prva bh fabrika za preradu voća i povrća Pehar, Papirna konfekcija Alkalaj itd.

P.s. Stvari su vjerovatno slične za ostatak BiH evo recimo za Unsko-sanski kanton – prve hidroelektrane na su sagrađene na Uni u Bihaću 1910. godine i na Krušnici u Bos. Krupi 1917. godine.

A evo kako se i višejezičnost njegovala tada – jedna razglednica iz tog perioda (latinica, ćirilica, arapski, njemački, turski…):

IMG_1541

Zanimljivo je i koliko su malobrojni Jevereji u BiH pridonijeli razvoju BiH. A danas je tolika mržnja prema Jeverejima prisutna. Neki akademici kao poznati M. Filipović neku noć na TV-u skoro ispriča kako je A-U devastirala BiH. Istina je drugačija. Ja naravno ne tvrdim da nije bilo razvoja prije Austro-Ugarske niti da ga nije bilo poslije, ali želim srušiti onaj mit [ u koji sam i sam nažalost vjerovao 😦 ] da je sve počelo sa socijalizmom. Dapače mislim da je ovaj period A-U vladavine vjerovatno bio i najprosperitetniji u povijesti BiH.

P.s. Kupite knjigu 🙂