Lokalna politika – Cazin (analiza)

Bliže se još jedni lokalni izbori u BiH. Već je postalo sasvim normalno da se život odvija u ciklusima od svake dvije godine (lokalni i opći izbori) pa samim time se i količina političkih vijesti i razno-raznih gluposti stranačkih obavijesti povećava.

Ono što me navelo da napišem ovakvu jednu kratku analizu je to što lokalni mediji, političke stranke i kandidati očito nisu spremni da objektivno i realno pokušaju sagledati stanje i diskutirati o tome šta je dobro, šta loše i šta bi se moglo poboljšati. Sve je puno međusobnih napada, nekih kvazi-objašnjenja, prebacivanje odgovornosti, pohvale za neke totalno bezvezne projekte itd itd. Jedan od pravih primjera takvih kvazi-analiza je npr. ovaj dopis tzv. Sova Krajine. Iako nemam pojma ko su te sove niti šta one to rade očito je da se osjećaju prozvanim da komentiraju političare i da savjetuju građanima za koga glasati (iako možda zbog svojih izvora financiranja ne bi to smjeli raditi).

Pa idemo pokušati vidjeti šta se događa u Cazinu (podaci su sa http://www.fzs.ba, preciznije za USK: http://www.fzs.ba/Podaci/01.pdf)

1. Odnos broja zaposlenih i prosječne plaće u USK

Slika 1. Prosječne plaće po općinama u USK

Stvari na cijelom USK manje više stagniraju. I zaposlenost i plaće. Logično je da Bihać kao centar kantona ima prosječno veću plaću (prosjek povećavaju političari koji dohodak primaju u Bihaću). Ono što je važno primijetiti je da Cazin nakon B. Petrovca ima NAJMANJU prosječnu plaću. Mene je lično najviše iznenadilo to da je B. Krupa toliko iznad Cazina.

2. Nezaposlenost

Slika 2. Nezaposlenost po općinama u USK

Sad smo došli do najosjetljviije kategorije – nezaposlenosti. Kao što vidimo Cazin zauzima neugodno prvo mjesto po APSOLUTNOM broju nezaposlenih.

Sad smo došli do onog dijela kada treba biti fer i malo preispitati podatke, a ne uhvatiti se za apsolutne brojke i tvrditi da je Cazin najgori. Da bismo malo provjerili te podatke potrebno je usporediti broj nezaposlenih s brojem radno sposobnog stanovništva (od 15 do 65 godina). Naravno da to nije potpuno precizno, ali budući da je za sve općine isto možemo stvari staviti u neki kontekst. Uzevši to u obzir vidimo da je nezaposlenost u općinama USK u postotcima u radno aktivnom stanovništvu:

Bihać 23 %
Bosanska Krupa 26 %
Bosanski Petrovac 28 %
Buzim 26  %
Ključ 14 %
Sanski Most 14 %
Velika Kladuša 22.5 %
Cazin 22 %

Iz ovog se vidi da su Ključ  i Sanski Most daleko najbolji, ali da su Cazin,Velika Kladuša i Bihać tu negdje, a u najgorem stanju su Krupa i Petrovac.

Šta bi ovdje bilo zanimljivo analizirati kad bi podaci bili dostupni? Omjer zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Nešto sam već o tome govorio ovdje na nivou cijele BiH. Siguran sam da je i u USK situacija takva. Naravno bez podataka ne mogu to odgovorno tvrditi.

3. USK Kanton

Ako neko odluči malo pogledati podatke za druge kantone uočit će da je u pokazateljima nezaposlenosti i prosječne plaće USK na predzadnjem mjestu od 10 kantona u Federaciji BiH. Iza nas je jedino Posavski Kanton. Mislim da je to poražavajuće za sve političke subjekte s našeg kantona.

4. Investicije

Ono za što se oni koji hvale rad načelnika općine Cazin hvataju jesu investicije. S druge strane najveći protivnici tvrde da je Općina prezadužena. Gdje je istina? Nažalost ovdje moram u potpunosti kritizirati našu vlast što se tiče transparentnosti. Na internet stranici Općine imamo nacrt budžeta za 2011. godinu i izvršenje za 2010. Dakle nemamo podatke o izvršenju budžeta za 2011. niti nacrt niti izvršenje za prvih 6 mjeseci za 2012. godinu. Jednostavno bi sve bilo puno lakše analizirati i stvari bi bile transparentnije da je ovaj najvažniji dokument objavljen na internetu.

Međutim potrebno je analizirati strukturu investicija. I dok su privatne investicije dobre kakve god bile. Da li se na kraju trgovački centar Ljiljan (koji mnogi povezuju kao uspjeh lokalne vlasti što je besmisleno) pokazao kao profitabilan ili ne to je privatni novac i to je dobra investicija. Kod javnih investicija govorimo o novcu koji nije zarađen već je kroz poreze i druge naknade uzet realnom sektoru i veoma je važno kako će se taj novac upotrijebiti.

Moje lično mišljenje je da je izgradnja kružnog toka bila u potpunosti nepotrebna pogotovo u ovo teško ekonomsko doba. Isto tako smatram da je projekt kanalizacije dobar jer se takve investicije svrstavaju pod tzv. “lako dohvatljivo voće” koje povećava BDP kroz samu investiciju a višestruko utječe na kvalitetu života ljudi, a time bi trebao povećati i produktivnost ljudi koji tu žive i olakšati dodatne privatne investicije. Moje mišljenje je da je umjesto kružnog toka trebalo još više novca preusmjeriti u projekt kanalizacije iako smatram da bi svi nivoi države trebali danas štedjeti. Prije svega štedjeti i smanjivati sve moguće namete privatnom sektoru (o tome zašto je to važno i šta jedinice lokalne samouprave mogu napraviti u nekom sljedećem postu).

Isto tako smatram da je sve što se događalo oko tog kružnog toka i oko boračke zgrade užasno i nedopustivo. Stvari će oko kružnog toka vjerovatno završiti na sudu i mi porezni obveznici se samo možemo nadati da je Općina u pravu i da se neće plaćati još i sudski troškovi. Ali to je sve politikanstvo i mi to svi znamo.

5. Javne službe

Ovdje ide najveća kritika lokalnoj vlasti. Nepotrebno gomilanje javnih službi i nepotrebno gomilanje broja zaposlenih u takvim institucijama su totalno nepotrebne i štetne. Imamo neki Komunalno Stambeni Fond sa 20 zaposlenih, a obim poslova koje bi obavila 3 konzultanta i koštala bi porezne obveznike puno manje. Nažalost podaci o poslovanju ovih službi nisu javno dostupni iako bi jako dobro vidjeti financijska izvješća Vodovoda, KSF i Komunalija.

Jasno je da svi političari kupuju glasove i zapošljavaju svoje biračko tijelo, ali takva praksa je nedopustiva. U dokumentarnom filmu Ekonomija domaćih autora odlično je prikazan struktura ljudi u BiH kada bi BiH  bila imaginarna država od 100 stanovnika: penzionera bi bilo 14 i, djece od 0 do 14 godina 18, radno sposobne a ne traze posao, primaju socijalnu pomoc i studenti 35, nezaposleni 15 i zaposlenih 18 od kojih je 9 zaposleno u javnim službama. Znači da ostaje 9 ljudi koji pune budžet. Tako da gomilanje administracije i javnih službi samo košta i čini nas nekonkurentijim.

6. Zaključak

Rekao bih da je naša vlast prosječna. Na nivou države USK je kao što sam rekao na pretposljednjem mjestu. Na tom drugom najgorem kantonu Cazin je bolji od prosjeka po broju nezaposlenih, ali je drugi najgori po prosječnoj plaći. Mislim da to dovoljno govori da su stvari loše.

Ovdje sam navodio samo podatke koji su vidljivi i koji su službeni. O pričama poduzetnika koji posluju iz dana u dan sve teže i o tome koliko kvalitetne radne snage i mladih odlazi iz Cazina i ne planira se vraćati (čak i oni koji imovinski relativno dobro stoje) ne bih iako bi te priče mogle stvari prikazati još crnijim.

U sljedećim postovima više o tome šta bi se moglo poboljšati.

I na kraju nadam se da ćemo vidjeti više diskusija koje se vode nekim podacima, a ne pamfletske izjave nekih čudnih udruženja kao što su Sove Krajine i slično.